mapiranje nesvrstanosti
Ova česma, po rešenju zrenjaninskog arhitekte Miše Berbakova, uručena je u okviru akcije Stalne konferencije gradova i opština Jugoslavije i Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda u svrhu uređenja grada Beograda prilikom organizacije IX samita Pokreta nesvrstanih, održanog od 4. do 7. septembra 1989. godine, i predstavlja poklon banatskih opština. Ova jugoslovenska poklon-galerija imala je za cilj da predstavi solidarnost jugoslovenskih opština i regiona i da bude potvrda prijateljstva i zajedništva. Darovi koji su ukrasili glavni grad su, kako beleži tadašnja štampa, svaki na svoj način predstavljali sredinu odakle dolaze, u nadi da će glavni grad i ubuduće predstavljati „Jugoslaviju u malom”. Kako tadašnja štampa ističe time je „svetu pružen dokaz da unutrašnje svađe i neslaganja, na žalost najčešće svojstvena vrhovnim rukovodstvima, nisu deo svakodnevice radnog čoveka i građanina, kao i to da ukupna snaga zemlje, zalog njenog jedinstva i oopstanka jeste uzajamnost radnih ljudi i građana tako nesebično pokazana ovom prilikom.”
Pored svakog poklona u okviru ove gradske galerije na otvorenom nalazila se bronzana ploča, rad Kolje Milunovića, na kojoj su bili ispisani podaci o delu, autoru, darodavcu i IX konferenciji Pokreta nesvrstanih. Namera je bila da ovaj bronzani detalj ostane trajno obeležje lepog povoda za poklon i čitave akcije koju je pokrenula Stalna konferencija gradova i opština Jugoslavije. Bronzane ploče, kao i svi radovi, svečano su otkriveni 25. avgusta 1989. godine. Ta nesvakidašnja predaja poklona bila je propraćena muzičkim i dramskim programom, a završena je zdravicom uz sevdalinke u Skadarliji. Danas, u većini slučajeva bronzanih ploča uz radove nema, a ovaj banatski poklon jedan je od retkih koji i dalje čuva celokupnu informaciju o jugoslovenskoj solidarnosti usmerenoj na zajedničko uređenje Beograda povodom IX konferencije Pokreta nesvrstanih...
U spomeničkom kontekstu, ovu česmu i njenu pređašnju postavku u Tašmajdanskom parku mapiramo i (pre)poznajemo kao izraz jugoslovenske solidarnosti i akcije ukrašavanja grada Beograda u ime dočeka delegacija nesvrstanih u jednom posve napetom i nesigurnom trenutku 1989. godine.
U prilogu dostavljamo i isečak iz knjige Beogradska skulptura u slobodnom prostoru: Parkovi, ljudi, događaji Darka Šarenca u izdanju NIP “Eksportpres” Beograd (1990):
Život obeležja ispričala: Ana Knežević
Muzej afričke umetnosti
Copyright © 2021